S T A T U T
HRVATSKE GRAĐANSKE STRANKE

I. UVODNE ODREDNICE

Članak 1.

Hrvatska građanska stranka (u daljnjem tekstu i HGS ili Stranka) je politička stranka građanki i građana Republike Hrvatske. Uvažavajući dosadašnje civilizacijske, kulturološke, nacionalne, demokratske, organizacijske i ekonomsko-pravne dosege u Republici Hrvatskoj, HGS se utemeljuje radi rasta i razvoja svih društvenih vrijednosti i ubrzanja svih procesa, koji mogu doprinijeti boljem životu, boljem društvu i kvalitetnijem institucionalnom i svakom drugom okruženju.

Temeljni cilj HGS-e je materijalno i emocionalno blagostanje građanki i građana Republike Hrvatske i blagostanje njihovog društva i države, uz uvažavanje i implementiranje nacionalnih i regionalnih društveno-socijalnih standarda, što je nužan uvjet za ostvarenje društva u cjelini.

HGS svojim djelovanjem promiče nacionalnu slogu i domoljublje, demokraciju, mir, snažno i moderno hrvatsko gospodarstvo, nepovredivost hrvatskog nacionalnog interesa, čuvanje tradicije i identiteta hrvatskog naroda i vrijednosti Domovinskog rata, širenje konkurentnosti, uvođenje novih tehnologija, ideju bogate i pravedne Republike Hrvatske utemeljene na moralnim i duhovnim vrednotama i poticanje ekološke svijesti. HGS se također zalaže za ljudska prava, ravnopravnost spolova i važnu ulogu mladih u društvu, bolji položaj umirovljenika i hrvatskih branitelja te svih slojeva društva; posebno osoba s invaliditetom, kojima je opća pomoć i potpora najpotrebnija.

Djelovanje Stranke zasniva se na Programu Stranke, Statutu i drugim aktima koje donose nadležna tijela Stranke.

Kao suvremena, slobodnjačka te humanistička i socijalno osjetljiva stranka, brine se o svim socijalno osjetljivim slojevima društva, o očuvanju nacionalnih, kulturnih i tradicijskih te ekoloških vrijednosti, o slobodi vjeroispovijesti i pravu svakog čovjeka da, poštujući prava drugih, uredi svoj život prema vlastitom izboru. Stranka je pravna osoba koja upisom u Registar političkih stranaka kod nadležnog državnog tijela stječe sva prava utvrđena zakonom. Stranka ima vlastiti račun za poslovanje i posluje po zakonu o političkim strankama Republike Hrvatske.

Stranka djeluje u Republici Hrvatskoj te u inozemstvu, sukladno pozitivnim propisima države u kojoj djeluje.

II. NAZIV, SJEDIŠTE I ZNAK STRANKE

Članak 2.

Naziv stranke je HRVATSKA GRAĐANSKA STRANKA. Skraćeni je naziv: HGS. Sjedište Stranke je u Splitu, na adresi Obala hrvatskog narodnog preporoda 5.

O promjeni naziva Stranke, na prijedlog Glavnog odbora, odluku donosi skupština HGS-a dvotrećinskom većinom svih članova.

HRVATSKA GRAĐANSKA STRANKA ima pečat, znak i zastavu.

PEČAT : HGS ima pečat okruglog oblika, na kojem je u pravilnom rasporedu polukružno ispisano Hrvatska građanska stranka – Split. U sredini pečata nalazi se znak HGS.

ZNAK : Znak HGS-a je u obliku nepravilne trodimenzionalne kocke ovalnih stranica. Kocka se sastoji od crveno, bijelog i plavog isječka – na isti način kao i hrvatska trobojnica . U plavom isječku nalaze se bijela slova HGS. Slovo H umjesto crtice ima znak HGS-a u bijeloj boji.

ZASTAVA.: Znak HGS-a na bijeloj podlozi

III. ZASTUPANJE

Članak 3.

Predsjednik Hrvatske građanske stranke predstavlja i zastupa stranku.
U slučaju spriječenosti, zamjenjuje ga jedan od pet potpredsjednika HGS-a i to onaj kojeg pisanom odlukom za to ovlasti predsjednik HGS-a.

U okviru prava i ovlaštenja povjerenika, općinskih i gradskih organizacija (mogu se nazivati i podružnicama), regionalnih i županijskih organizacija, stranku predstavljaju i predsjednici ili ovlaštenici tih teritorijalno ustrojenih organizacija.

IV. CILJEVI, NAČIN DJELOVANJA I JAVNOST RADA

Članak 4.

Stranka djeluje sukladno načelima i ciljevima utvrđenim svojim Statutom, svojim programom i drugim programskim dokumentima te u skladu sa suvremenim dosezima izgradnje demokratskog višestranačkog sustava.

Članak 5.

Radi postignuća svojih ciljeva i interesa, HGS surađuje s drugim političkim strankama i međunarodnim organizacijama, ukoliko ta suradnja pridonosi ostvarivanju programa Stranke.
Odluku o suradnji donosi Predsjednik stranke, na prijedlog Predsjedništva Stranke.
Stranka se učlanjuje u domaće i međunarodne organizacije i ustanove, u skladu sa svojim programom i odlukama, na prijedlog Predsjedništva Stranke.

Članak 6.

Za ostvarivanje programskih načela i političkih ciljeva HGS će se boriti demokratskim nenasilnim metodama poštujući ustavnost i zakonitost.

Članak 7.

Rad Stranke je javan. Iznimno, tijela Stranke mogu isključiti javnost iz svog rada, kad to zahtijevaju interesi bitni za sigurnost i obranu RH te interese Stranke.

Za provođenje javnosti rada stranka može organizirati ili službu za odnose s javnošću i medijima ili odrediti glasnogovornika stranke.

Radi izvješćivanja javnosti i njezina organiziranja za ostvarenje ciljeva sadržanih u Temeljnim načelima (Program stranke) i svom Statutu, Stranka može izdavati novine, časopise i knjige, surađivati s medijima i obraćati se javnosti na druge načine.

V. ČLANSTVO

Članak 8.

Članom Stranke može postati svaka punoljetna osoba koja ima poslovnu sposobnost, koja je državljanin Republike Hrvatske te koja prihvaća Program i Statut HGS-a.
Članom Stranke postaje se potpisom pristupnice i upisom u Registar članova HGS-a.
HGS može predvidjeti mogućnost pristupanja Stranci elektronskim putem, u kojem slučaju se članom stranke postaje također nakon upisa u Registar članova HGS-a.
Predsjedništvo Stranke može osporiti upis u Registar članova HGS-a.
Svaki član HGS-a dobiva iskaznicu Stranke.

Članak 9.

Član Hrvatske građanske stranke je dužan:
– promicati programske ciljeve i zadaće te provoditi odluke Stranke
– savjesno sudjelovati u radu Stranke i u tijelima u koja je izabran
– čuvati čast i ugled stranke te čuvati sve ugovorne i poslovne tajne Stranke
– njegovati korektne i tolerantne odnose u Stranci
– pridržavati se Statuta, programa i odluka koje donose tijela Stranke te u javnim nastupima poštivati odluke većine
– uredno plaćati članarinu.

Nepridržavanjem dužnosti član krši stranačku stegu te ugrožava interese Stranke, što se razmatra u postupku pred Sudom časti.

Za nepridržavanje pravila stranačke stege, članu se može izreći mjera suspenzije na određeno vrijeme i/ili isključenja iz Stranke. Odluku o suspenziji i isključenju donosi predsjednik Stranke, a uz prethodno pribavljeno mišljenje Suda časti.

Članak 10.

Član HGS-a ima pravo:
– birati i biti biran u tijela Stranke
– sudjelovati u radu Stranke
– iznositi mišljenja i podnositi prijedloge tijelima Stranke te ne može biti pozvan na odgovornost za mišljenje izneseno na legalnim sastancima tijela i organizacija HGS-a
– biti obaviješten o radu i odlukama tijela Stranke te zastupnika i vijećnika HGS-a svoje izborne jedinice
– uživati zaštitu Stranke.

Članak 11.

Hrvatska građanska stranka može imati i počasne članove, o čemu odluku donosi predsjednik HGS-a.

Članak 12.

Članstvo u Stranci prestaje:
– istupanjem ili upisom u drugu političku stranku
– isključenjem po provedenom postupku
– smrću
– gubitkom poslovne sposobnosti
– kandidiranjem na izborima bez suglasnosti Stranke
– na druge načine.

VI. USTROJSTVO

Članak 13.

HGS je jedinstvena stranka ustrojena prema kriterijima teritorijalne razine i funkcionalnosti.
Svaki ustrojstveni oblik djeluje kao dio cjelovitog HGS-a i na svome području samostalno provodi politiku Stranke izraženu u Statutu, Programu i odlukama tijela viših razina organizacije te za svoje djelovanje snosi političku odgovornost prema višim ustrojstvenim oblicima.

Svi stranački dužnosnici viših razina; članovi Predsjedništva, Glavnog odbora, saborski zastupnici, članovi Vlade RH, čelnici u predstavničkoj i izvršnoj vlasti na razini općina, gradova i županija, (predsjednici predstavničkih tijela i izvršnih tijela, a ako nema predsjednika, onda njihovi zamjenici) obvezno su, po položaju, članovi tijela ustrojstvenih oblika nižih razina, prema mjestu svojega prebivališta.

Članak 14.

Ustrojstveni oblici HGS-a jesu:
– povjerenik ili povjerenstvo
– ogranak
– općinska organizacija ili gradska organizacija
– regionalna, županijska organizacija te gradska organizacija Grada Zagreba

POVJERENIK I OGRANAK

Članak 15.

Povjerenika (ili povjerenstvo) može imenovati Predsjedništvo stranke ili Predsjednik stranke radi organiziranja ili ponovnog organiziranja ustrojstvenih oblika stranke na određenoj teritorijalnoj razini.
U ovom slučaju na povjerenika (povjerenstvo) se adekvatno prenose prava i obveze koje ima ustrojstveni oblik na određenoj organizacijskoj razini.

Ogranak predstavlja ustrojstveni oblik za više članova stranke te se u pravilu može osnovati na području jedinice mjesne samouprave (mjesni odbor, gradska četvrt, gradski kotar) ili općine, a u cilju uspostavljanja što učinkovitije teritorijalne organizacije Stranke te ostvarivanja politike mjesne samouprave.

Ogranak se može osnovati kad na njegovom području djeluje najmanje 7 članova.
U većim se naseljima ili gradovima, prema potrebi, može osnovati više ogranaka. Ako u mjestu ili kvartu grada ima manje od 7 članova, ti će članovi djelovati u sastavu najbližeg ogranka do stvaranja uvjeta za osnivanje zasebnog ogranka.

Funkcije i obveze Ogranka su:
– predstavljanje rada Stranke u svojoj sredini i promicanje programa, ideja, stavova i odluka, određivanje predloženika na izborima za tijela lokalne samouprave na području ogranka
– uočavanje lokalnih problema i njihovo razrješavanje u okviru svojeg djelokruga
– biranje članova općinske ili gradske skupštine
– usmjeravanje i organiziranje djelatnosti članova te provođenje i izvršavanje političkih odluke i stavova koje donose tijela Stranke
– prikupljanje članarine
– obavlja druge dužnosti koje mu povjere druga tijela stranke.

Ogranak natpolovičnom većinom svih članova bira svoja tijela i to predsjednika, dopredsjednika, tajnika, rizničara te predsjednika Organizacije mladih koji zajedno čine predsjedništvo ogranka.

Ogranak može po potrebi osnivati i druga tijela potrebna za funkcioniranje.

OPĆINSKE I GRADSKE ORGANIZACIJE

Članak 16.

Svi članovi Stranke i njihovi ogranci na području općine ili grada osnivaju općinsku ili gradsku organizaciju Stranke. Općinska ili gradska organizacija je u pravilu zajednička organizacija ogranaka.
Općinska ili gradska organizacija se može osnovati i bez ogranaka, odnosno po principu da se najprije osnuje općinska ili gradska organizacija, pa potom ogranci. Općinska ili gradska organizacija se može osnovati kad na njenom području ima najmanje 7 članova.

Općinska ili gradska organizacija ima pravo nadzora nad radom ogranka.

Općinske i gradske organizacije imaju ova tijela:

a) Skupština općinske ili gradske organizacije
b) Predsjedništvo
c) Nadzorni odbor.

Članak 17.

Skupština je najviše tijelo općinske ili gradske organizacije.
Skupština raspravlja i donosi odluke o svim pitanjima vezanim za funkcioniranje unutar svoje jurisdikcije.

Skupština bira članove tijela općinske ili gradske organizacije te bira predstavnike za skupštinu županijske organizacije.

Skupština se sastaje prema potrebi, a najmanje jedanput godišnje.

Skupštinu saziva i predsjedava joj predsjednik općinske ili gradske organizacije.
Predsjednik općinske ili gradske organizacije je dužan sazvati skupštinu u roku od 15 dana ako to u pisanom obliku zatraži jedna trećina njezinih članova. Ako u slučaju iz prethodnog stavka skupština ne bi bila sazvana, skupštinu može sazvati odbor županijske organizacije ili Predsjedništvo HGS-a.

Ukoliko je na sjednici nazočna većina članova skupštine, skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih članova. Članovi skupštine moraju biti obaviješteni, u pisanom obliku, o mjestu, vremenu i dnevnom redu skupštine, i to najmanje 5 dana prije njezina održavanja.

Skupštinu čine svi članovi predsjedništva ogranaka po svojoj funkciji te izabrani predstavnici ogranaka.
Na svakih 5 članova ogranka bira se po jedan predstavnik za općinsku ili gradsku skupštinu.
Ukoliko je broj članova svih ogranaka općinske ili gradske organizacije manji od 100, svi članovi čine skupštinu općinske ili gradske organizacije. U slučaju da bi skupština imala više od 100 članova, predstavnički sustav se prilagođava na način kako to odredi Glavni odbor stranke.

Članak 18.

Predsjedništvo općinske ili gradske organizacije je najviše tijelo između dvije skupštine, a sastoji se od predsjednika, potpredsjednika, tajnika, rizničara te predsjednika Organizacije mladih, ukoliko je Organizacija mladih osnovana.
Predsjednik općinske ili gradske organizacije predstavlja organizaciju u javnosti i potpisuje odluke i druge akte organizacije.

Članak 19.

Predsjedništvo općinske ili gradske organizacije:
– donosi program rada općinske, odnosno gradske organizacije
– raspravlja o političkim problemima i odlučuje o političkim pitanjima u okviru djelokruga svoje općine ili grada
– brine o provođenju politike i odluka tijela Stranke na svom području
– imenuje stalna ili povremena povjerenstva za određena pitanja s područja općine ili grada
– predlaže Predsjedništvu Stranke kandidate za državne izbore sa svoje sredine
– uz suglasnost Predsjedništva Stranke, određuje kandidate za lokalne izbore, za općine i gradove
– organizira i određuje promatrače za izbore: predsjedničke, parlamentarne i lokalne
– nakon provedenih izbora, analizira izborne rezultate i predlaže županijskoj organizaciji mjere za unaprjeđenje rada Stranke i poboljšanje rezultata.
– predlaže suspenziju ili isključenje iz Stranke pojedinih članova Stranke iz svoje organizacije koji krše odredbe Statuta, programa Stranke, ili se ponašaju protivno odlukama stranačkih tijela
– odlučuju i o drugim pitanjima iz svog djelokruga rada .

Članak 20.

Nadzorni odbor izabire skupština općinske ili gradske organizacije.

Nadzorni odbor prati i nadzire rad i financijsko poslovanje predsjedništva općinske ili gradske organizacije i njegovih članova, te o tome podnose Izvješća Predsjedništvu HGS-a.

U nadzorni odbor se biraju 3 člana, koji na svojoj konstituirajućoj sjednici između sebe biraju predsjednika. Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova.

REGIONALNA, ŽUPANIJSKA ORGANIZACIJA I ORGANIZACIJA HGS-a GRADA ZAGREBA

Članak 21.

Regionalna organizacija može se ustrojiti na području određene regije. Na ustroj i djelovanje regionalnih organizacija na adekvatan način se primjenjuju odrednice o županijskim organizacijama.
Regionalna organizacija se može ustrojiti za slijedeće regije:

– Središnje-hrvatsku regionalnu organizaciju HGS-a čine organizacije HGS-a Grada Zagreba te Zagrebačke, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije;
– Dalmatinsku regionalnu organizaciju HGS-a čine organizacije HGS-a Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije;
– Istarsko-primorsko-goransko-ličko-senjski regionalnu organizaciju HGS-a čine organizacije HGS-a Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije;
– Sjeverozapadno-hrvatski regionalnu organizaciju HGS-a čine organizacije HGS-a Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije;
– Slavonsko-baranjsku regionalnu organizaciju HGS-a čine organizacije HGS-a Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije.
Županijska organizacija HGS-a ustrojava se na području županije, sukladno administrativno-teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske.

Organizacija HGS-a grada Zagreba ima status kao i županijska organizacija.

Županijsku organizaciju HGS-a čine gradske i općinske organizacije na području županije.
Županijske organizacije imaju ova tijela:

a) Skupština županijske organizacije
b) Predsjedništvo
c) Nadzorni odbor
d) Sud časti.

Članak 22.

Županijska organizacija:
– bira i opoziva članove svojih tijela na svojoj skupštini
– bira i opoziva predstavnike županijske organizacije u Glavnoj skupštini HGS-a, na svojoj skupštini
– promiče ciljeve i interese Stranke na svom području
– potiče i organizira osnivanje novih te pomaže i koordinira rad svih općinskih i gradskih organizacija na području županije
– brine se za financiranje svojih djelatnosti
– utvrđuje razvojne i druge programe na području županije i sudjeluje u njihovom rješavanju
– predlaže kandidate za tijela županijske samouprave te usmjerava i usklađuje njihov rad
– obavještava središnja tijela Stranke o svim važnijim političkim, gospodarskim, kulturnim i socijalnim zbivanjima te o svojim stajalištima i odlukama u vezi s njima
– provodi politiku i zaključke središnjih tijela Stranke
– surađuje s drugim strankama i organizacijama na području županije, ako je takva suradnja u skladu s politikom i odlukama vodstva HGS-a.

Članak 23.

Skupština županijske organizacije je najviše tijelo Županijske organizacije.
Skupština se sastaje po potrebi, a najmanje jednom godišnje, a saziva je predsjednik županijske organizacije.

Članovi skupštine moraju biti obaviješteni u pismenom obliku o mjestu, vremenu i dnevnom redu skupštine najmanje 5 dana prije njezinog održavanja.

Skupštinu županijske organizacije čine članovi predsjedništva županijske organizacije, izabrani predstavnici općinskih i gradskih organizacija, a po položaju i članovi predsjedništva općinskih ili gradskih organizacija, predsjednici, vijećnici županijske skupštine, stranački dužnosnici iz članka 13. ovog statuta.

Na svakih započetih 20 članova koje predstavlja pojedina općinska ili gradska organizacija bira se po jednog predstavnika u skupštinu županijske organizacije. Broj članova skupštine određene županijske organizacije se može ograničiti, o čemu odluku donosi Glavni odbor. U tom slučaju se adekvatno mijenja kriterij predstavljanja putem vjerodajnica.

Ukoliko je na sjednici nazočna većina članova skupštine, skupština donosi odluke većinom glasova prisutnih članova.

Skupština bira predsjednika i predsjedništvo županijske organizacije.

Članak 24.

Predsjedništvo županijske organizacije je najviše tijelo između dvije skupštine, a sastoji se od predsjednika, 2 potpredsjednika, tajnika, rizničara te osoba iz čl.13. ovog statuta.

Predsjedništvo županijske organizacije HGS-a predlaže program rada županijske organizacije,
provodi odluke i zaključke skupštine županijske organizacije, vodi tekuću politiku Stranke na području županije te provodi odluke i zaključke središnjih tijela HGS-a.

Članak 25.

Predsjednik županijske organizacije predstavlja organizaciju u javnosti i potpisuje odluke i druge akte organizacije, a zamjenjuje ga potpredsjednik kojeg on ovlasti.

Članak 26.

Nadzorni odbor županijske organizacije se bira na skupštini županijske organizacije i broji 3 člana.

Nadzorni odbor prati financijsko poslovanje županijske organizacije i izvještava skupštinu županijske organizacije i Predsjedništvo Stranke o njenom radu.

Članak 27.

Sud časti županijske organizacije se bira na skupštini županijske organizacije i broji 5 članova, koji između sebe biraju predsjednika. Sud časti županijske organizacije, raspravlja i donosi mišljenja – stavove o povredama članskih obveza članova Predsjedništvu Stranke na daljnje odlučivanje.

VII. ORGANIZACIJA MLADIH I POSEBNE ORGANIZACIJE SKUPINA
ČLANOVA

Članak 28.

Radi realizacije posebnih interesa mladih ili posebnih skupina članova unutar stranke (npr. interesne skupine, žene, branitelji, HVIDR-a, itd.), organizacije HGS-a (općinske ili gradske, županijske, kao i središnja tijela Stranke) mogu se osnivati organizacije mladih, kao i posebne organizacije članova.

Organizacija mladih će djelovati u okviru posebnih interesa mladih.

Ustrojstvo i djelokrug rada organizacije mladih uređuje se Pravilnikom koji donosi Predsjedništvo HGS.

Organizacije mladih imaju posebnu obvezu skrbiti o interesima mladeži, obrazovanju i poboljšanju uvjeta i mogućnosti zapošljavanja mladih.

VIII. USTROJSTVO- SREDIŠNJA TIJELA STRANKE

SKUPŠTINA

Članak 29.

Skupština je najviše tijelo Stranke. Skupštinu čine članovi po funkciji te izborni članovi.

Članovi po funkciji su predsjednici općinskih ili gradskih te županijskih organizacija te, po položaju, svi članovi Predsjedništva Stranke, članovi Glavnog odbora, Suda časti te Nadzornog odbora, saborski zastupnici, župani, zamjenici župana, predsjednici i potpredsjednici županijskih skupština, svi dužnosnici Vlade RH, predsjednici uprava, nadzornih odbora, upravnih vijeća, županijskih odbora i direktori svih trgovačkih društava u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu RH.

Izborni članovi se biraju na posebnim izborima županijskih organizacija. Odluku o broju i načinu izbora predstavnika donosi Glavni odbor Stranke na prijedlog Predsjedništva Stranke.

Članak 30.

Izbori za članove skupštine održavaju se najkasnije 45 dana prije isteka mandata Skupštine.
Odluku o raspisivanju izbora donosi Predsjedništvo Stranke.

Odlukom iz prethodnog stavka određuje se dan izbora i rokovi za provođenje pojedinih izbornih radnji, kao i provođenje izbora.

Županijske organizacije su dužne najkasnije za 30 dana dostaviti tajništvu Stranke imena predstavnika izabranih na skupštini županijske organizacije.

Članak 31.

Skupštinu saziva predsjednik HGS-a, po odluci Predsjedništva.
Redovita izborna skupština održava se svake treće godine, a izvanredna po potrebi.
Predsjednik je dužan sazvati izvanrednu skupštinu u roku od 30 dana od prijedloga Glavnog odbor HGS-a ili 1/3 članova skupštine.
Ako predsjednik ne sazove skupštinu u roku od 30 dana od zahtjeva, istu mogu sazvati predlagatelji.

U slučaju ostavke Predsjednika, izvanrednu skupštinu saziva Glavni odbor HGS-a.

Članak 32.

Skupština HGS-a:
– utvrđuje temeljna načela politike HGS-a
– donosi Statut i njegove izmjene i dopune
– donosi Program, a ovisno o svrsishodnosti i Izborni program
– nakon provedenih izbora analizira postignuti izborni uspjeh
– donosi rezolucije, deklaracije i druge programske akte
– bira i opoziva tijela stranke (predsjednik, potpredsjednici, 3 člana predsjedništva, Glavni odbor, nadzorni odbor, časni sud) većinom glasova
– razmatra i usvaja izvješće koje podnosi predsjednik, a prema potrebi i druga tijela Stranke
– donosi poslovnik o svom radu te druge opće akte, po potrebi, onako kako je to ovim Statutom određeno.

Članak 33.

Ako ovim Statutom nije drugačije određeno, ukoliko je na skupštini nazočna većina članova Skupštine, Skupština donosi odluke većinom glasova.

Ukoliko na skupštini nije nazočna većina članova Skupštine, sjednica se odgađa za dva sata.
Ako nakon isteka jednog sata kvorum nije postignut, sazvat će se nova Skupština u roku od 30 dana.

GLAVNI ODBOR

Članak 34.

Glavni odbor je najviše tijelo Stranke između dva zasjedanja skupštine.

Glavni odbor ima najmanje 35 članova.

Glavni odbor ima predsjednika i dopredsjednika.

Predsjednik Stranke, potpredsjednici Stranke, Glavni tajnik i predsjednici Županijskih organizacija po svojem položaju su članovi Glavnog odbora, a postaju članovi Glavnog odbora automatizmom, nakon što su izabrani.

Skupština Stranke bira članove Glavnog odbora.

Predsjednika i dopredsjednika Glavnog odbora biraju članovi glavnog odbora, većinom glasova.

Na prijedlog Predsjednika HGS-a, Glavni odbor može kooptirati dodatne članove, a maksimalno do 1/3 ukupnog broja članova Glavnog odbora.

Članak 35.

Sjednice Glavnog odbora HGS-a održavaju se po potrebi, a najmanje jednom godišnje.

Glavni odbor Stranke:
– utvrđuje politiku rada Stranke između dvaju zasjedanja skupštine i daje smjernice za ostvarivanje ciljeva i provedbu politike, odluka i stavova koje odredi skupština stranke,
– nakon predsjedničkih izbora, izbora za Hrvatski sabor te lokalnih izbora, analizira rezultate izbora i definira političke mjere koje je potrebno poduzeti na svim razinama ustroja, sukladno izbornim rezultatima,
– bira Predsjednika i zamjenika predsjednika glavnog odbora,
– na prijedlog Predsjedništva Stranke može sazvati skupštinu Stranke,
– donosi Poslovnik o svom radu,
– utvrđuje prijedloge izmjena i dopuna programa, Statuta i drugih pravnih akata koje donosi skupština,
– brine se o izvršenju i provedbi odluka skupštine,
– upravlja imovinom Stranke,
– podnosi Izvješće skupštini o cjelokupnom radu Stranke,
– donosi odluke o osnivanju organizacija Stranke
– imenuje prema potrebi povjerenstva i komisije te im određuje njihove zadatke,
– obavlja i druge poslove predviđene Statutom i drugim pravnim aktima Stranke.

Članak 36.

Sjednice Glavnog odbora saziva predsjednik glavnog odbora, u slučaju njegove spriječenosti u roku od 8 dana, dopredsjednik Glavnog odbora.

Rad Glavnog odbora može se regulirati poslovnikom o radu, kojeg donosi Glavni odbor većinom glasova.

Sjednica Glavnog odbora mora se sazvati na zahtjev 1/3 njegovih članova.

Odluke Glavnog odbora su pravovaljane, ako je sjednici nazočno više od polovice njegovih članova i ako je za prijedlog glasovala većina nazočnih članova, ukoliko ovim Statutom nije drugačije propisano.

PREDSJEDNIŠTVO HGS-a

Članak 37.

Predsjedništvo je izvršno i upravno tijelo HGS-a.

Predsjedništvo čine predsjednik, 5 potpredsjednika i 3 člana predsjedništva, koje izabire skupština.

Na prijedlog predsjednika HGS-a, Predsjedništvo može kooptirati do 2 nova člana predsjedništva.

Predsjednik skrbi o cjelovitosti djelovanja Stranke u smislu članka 1. ovog Statuta te brine o poštivanju Statuta i zakonitosti rada.

Predsjednik samostalno parafira međustranačke sporazume i dogovore, a potpisuje kad ih prihvati Glavni odbor, brine o imovini Stranke i naredbodavac je po financijskim sredstvima.

Predsjedniku Stranke u radu pomaže pet potpredsjednika, glavni tajnik te članovi Predsjedništva.

Članak 38.

Predsjedništvo obavlja slijedeće funkcije:

– provodi odluke skupštine i Glavnog odbora Stranke, raspravlja i odlučuje o bitnim političkim pitanjima, osim onima koja su u djelokrugu skupštine.
– predlaže Glavnom odboru odluke o bitnim političkim pitanjima, te predlaže predizbornu i izbornu strategiju, vodi tekuću politiku HGS-a.
– utvrđuje visinu stranačke članarine
– određuje način financijskog i marketinškog dijela Stranke
– raspravlja i odlučuje o tekućim političkim pitanjima te vodi materijalno i financijsko poslovanje Stranke
– prihvaća financijski plan i zaključni račun
– prema potrebi imenuje povjerenstva i određuje im zadaću.
– na prijedlog Predsjednika Stranke imenuje i razrješava Glavnog tajnika, pomoćnike glavnog tajnika, rizničara i glasnogovornika stranke.
– utvrđuje kandidate Stranke na državnim izborima i daje suglasnost za kandidate na lokalnim izborima
– donosi odluke o raspuštanju Županijskih organizacija.

Predsjedništvo može donijeti Poslovnik, prema kojem će djelovati, a donosi ga samostalno i to većinom glasova.

Sjednica Predsjedništva može se održati ukoliko je nazočna natpolovična većina članova, a pravovaljane odluke donosi natpolovičnom većinom nazočnih članova.

PREDSJEDNIK HGS-a

Članak 39.

Predsjednik HGS-a skrbi o djelovanju Stranke u smislu članka 1. ovog Statuta te brine o poštivanju Statuta i zakonitosti rada HGS-a.

Predsjednik vodi politiku Stranke u skladu s programskim dokumentima, odlukama Glavne skupštine, Glavnog odbora, i Predsjedništva te brine o izvršavanju odluka Glavne skupštine, Glavnog odbora i Predsjedništva.

Predsjednik HGS-a samostalno parafira međustranačke sporazume i dogovore, brine o imovini Stranke i naredbodavac je po financijskim sredstvima.

Predsjednik HGS-a može imenovati voditelja ureda predsjednika HGS-a.

Predsjednik HGS-a saziva Predsjedništvo te predlaže kandidate za zastupnike u Sabor i predstavnike Stranke u tijelima izvršne vlasi RH.

Predsjednik HGS-a donosi odluke o suspenziji i isključenju članova Stranke te obavlja i druge dužnosti utvrđene Zakonom, Statutom, odlukama skupštine, Glavnog odbora, i Predsjedništva, na temelju mišljenja Suda časti.

Predsjednik HGS-a je za svoj rad odgovoran skupštini HGS-a.

Radi analiza i donošenja političkih odluka, Predsjednik može osnivati stalna ili povremena politička povjerenstva ili odrediti povjerenike za pojedina područja.

Članak 40.

Predsjedniku Stranke u radu pomaže pet potpredsjednika, glavni tajnik i članovi Predsjedništva.

Predsjednik HGS-a svoju dužnost predsjednika Stranke može obnašati i profesionalno.

NADZORNI ODBOR

Članak 41.

Nadzorni odbor HGS-a ima 5 članova, a svaki član ima svojeg zamjenika (5 zamjenika).

Članovi Nadzornog odbora između sebe biraju predsjednika i tajnika.

Nadzorni odbor HGS-a prati i nadzire provođenje Statuta i odluka središnjih tijela Stranke, njihovo financijsko-materijalno poslovanje, pregledava završni račun i podnosi izvješća nadležnim tijelima Stranke.

Dužnosnici središnjih tijela Stranke, koji obavljaju izvršne poslove, ne mogu biti članovi Nadzornog odbora.

Po posebnoj odluci Predsjedništva Stranke, Nadzorni odbor HGS-a može obaviti i nadzorni postupak u županijskim i općinskim organizacijama te ograncima Stranke.

Nadzorni odbor HGS-a odlučuje većinom glasova svih pet članova te može donijeti Poslovnik o svom radu.

SUD ČASTI

Članak 42.

Sud časti ima 5 članova, a svaki član ima svojeg zamjenika (5 zamjenika)..

Članovi između sebe biraju predsjednika i tajnika.

Sud časti Stranke daje svoje mišljenje predsjedniku stranke o težim povredama članova i visokih dužnosnika Stranke, a odluke donosi većinom glasova svih pet članova.

TAJNIŠTVO

Članak 43.

Tajništvo HGS-a mogu sačinjavati:
– glavni tajnik
– pomoćnici(-ce) glavnog tajnika
– rizničar
– glasnogovornik

Tajništvo HGS-a vodi registar članova.
Unutar tajništva može se osnovati i sljedeće:
– ured glavnog tajnika
– služba računovodstva i financija
– služba za tehničko-organizacijske poslove
– služba za međunarodne poslove
– služba za odnose s javnošću i medijima ili funkcija glasnogovornika
– opća služba

Glavni odbor može donijeti odluku i o drugačijoj organizaciji tajništva.
Tajništvo je operativno izvršno tijelo koje organizira administrativno tehničke poslove za potrebe Stranke, a prema potrebi osigurava uspješno djelovanje Suda časti, Nadzornog odbora, kao i drugih središnjih tijela Stranke.

GLAVNI TAJNIK

Članak 44.

Glavni tajnik se nalazi na čelu tajništva i organizira sljedeće poslove:
– organizira, koordinira i upravlja poslovima tajništva
– surađuje s predsjednikom i potpredsjednicima Stranke
– brine o izvršenju odluka Glavnog odbora i Predsjedništva
– zastupa HGS u administrativnim i drugim poslovima spram državnih i drugih tijela
– daje mišljenje vezano za primjenu i provođenje Statuta i drugih akata tijela Stranke
– pruža stručnu pomoć ograncima, općinskim ili gradskim, županijskim i drugim organizacijama te predlaže i poduzima mjere u cilju uspješnijeg rada ustrojstvenih oblika Stranke
– zaključuje ugovore po ovlaštenju predsjednika Stranke
– koordinira rad stručno-političkih povjerenstava i tijela Stranke.

Glavnog tajnika izabire Predsjedništvo stranke i to većinom glasova.

Glavni tajnik može svoju dužnost obavljati profesionalno.

U slučaju duže spriječenosti, glavnog tajnika zamjenjuje osoba koju odredi Predsjedništvo HGS-a.

IX. TRAJANJE MANDATA I OPOZIV

Članak 45.

Izbori u Stranci održavaju se svake 3 godine.
Mandat članovima Skupštine, predsjednika, potpredsjednicima, članovima predsjedništva, glavnog odbora, suda časti, nadzornog odbora traje tri godine.

Članovi tijela Stranke mogu biti opozivani i prije isteka mandata zbog:
– neizvršavanja svojih obveza
– nanošenja štete ugledu Stranke
– nepridržavanja programskih akata i Statuta
– kažnjivog djela koji člana čini nepodobnim da bude član tijela Stranke.

Opoziv organa HGS-a se provodi po postupku predviđenom za izbor.

X. STATUT I DRUGI AKTI STRANKE

Članak 46.

Statut je najviši normativni akt kojim se uređuje unutarnji ustroj i upravljanje u Stranci.

Statut se donosi u postupku propisanom ovim Statutom.

Postupak donošenja Statuta te njegovih izmjena i dopuna mogu pokrenuti članovi i/ili tijela Stranke.

Prijedlozi u smislu stavka 1. ovog članka dostavljaju se Predsjedništvu Stranke, koje je dužno očitovati se o svakom prijedlogu i o tome izvijestiti predlagatelja.

Predsjedništvo stranke osniva Odbor za Statut koji izrađuje nacrt Statuta, odnosno nacrte izmjena i/ili dopuna Statuta.

O nacrtu Statuta, odnosno nacrtima izmjena i/ili dopuna Statuta, organizira se javna rasprava u županijskim organizacijama Stranke. Primjedbe i prijedlozi iz javne rasprave dostavljaju se predsjedništvu i glavnom odboru, koji utvrđuje prijedlog Statuta.

Statut i izmjene i/ili dopune Statuta donosi Skupština Stranke.

Tijela Stranke donose, u skladu sa svojim ovlastima utvrđenim Statutom, odluke, zaključke i naputke.

Odlukom se, na opći način, uređuju pitanja provedbe pojedinih odredaba Statuta.

Zaključkom se uređuju konkretna pitanja iz nadležnosti tijela Stranke, a naputkom način postupanja tijela u Stranci.

Deklaracije i programi koje donose središnja tijela Stranke donose se sa shodnom primjenom odredaba kojima je uređeno donošenje Statuta.

XI. SREDSTVA ZA RAD

Članak 47.

Hrvatska građanska stranka se financira:
– sredstvima članarine i darovima članstva i simpatizera
– sredstvima od imovine;
– prihodima od dotacija;
– prihodom od naknade troškova izborne utakmice;
– prihodima od izdavačke djelatnosti i ostalih djelatnosti koje daju prihod;
– ostalim prihodima.

HGS može osnivati zaklade za razna područja djelovanja (likovno, književno, glazbeno, scensko, filmsko stvaralaštvo, itd.), a u skladu sa zakonskim propisima.

Članak 48.

Predsjedništvo Stranke, na prijedlog glavnog tajnika, određuje visinu članarine za svaku tekuću godinu te kriterije prema kojima se određene kategorije članova mogu osloboditi plaćanja članarine ili plaćati umanjenu članarinu.

U svrhu osiguranja materijalno-financijske osnovice za rad, Stranka može osnovati trgovačka društva i druge pravne osobe, samostalno ili s drugim osobama, a u skladu s propisima Republike Hrvatske.

Posebnim pravilnikom može se odrediti način prikupljanja sredstava, raspodjele, izrade proračuna te provedbe tog pravilnika

XII. PRESTANAK RADA STRANKE

Članak 49.

Stranka prestaje postojati odlukom Skupštine, a nakon izjašnjavanja članstva provedenog pomoću referenduma.

Odluku iz stavka 1. donosi skupština na način kojim odlučuje prilikom donošenja Statuta.
Prestane li Stranka postojati, na temelju odluke Skupštine, ili po sili zakona, imovina Stranke pripada svrsi koju odredi skupština.

Članak 50.

Izmjene i dopune Statuta obavljaju se na način i po postupku predviđenom za njegovo donošenje.

Autentično tumačenje ovog Statuta donosi Predsjedništvo Stranke.

Članak 51.

Ovaj Statut stupa na snagu donošenjem na skupštini Hrvatske građanske stranke, odnosno
danom usvajanja na skupštini Hrvatske građanske stranke.

HGS

PROGRAM POLITIČKE STRANKE

2009

Hrvatska građanska stranka (u daljnjem tekstu i HGS ili Stranka) je politička stranka građanki i građana Republike Hrvatske. Hrvatska građanska stranka je narodna stranka koja okuplja sve slojeve hrvatskog naroda i općenito građana Republike Hrvatske, utemeljena na vrednotama suvremenih demokracija te tradiciji i identitetu hrvatskog naroda. Hrvatska građanska stranka prihvaća aktualna postignuća u domeni državnosti i demokratskih pravila u Republici Hrvatskoj, a posebno poštujući obilježja i simbole; hrvatsku zastavu, grb te ostala državna i regionalna obilježja. Hrvatska građanska stranka (HGS), matičnu državu, Republiku Hrvatsku smatra LIJEPOM NAŠOM – zajednicom dobrih, vrijednih i radišnih ljudi, koji su sposobni i spremni čuvati, razvijati i voljeti vlastitu državu i isto tako spremni za stvaranje boljeg i bogatijeg društva, uključenog u suvremene svjetske integracijske procese.

Uvažavajući dosadašnje civilizacijske, kulturološke, nacionalne, demokratske, organizacijske i ekonomsko-pravne dosege u Republici Hrvatskoj, Hrvatska građanska stranka (HGS) se utemeljuje radi rasta i razvoja svih društvenih vrijednosti i ubrzanja svih procesa koji mogu doprinijeti boljem životu, boljem društvu i kvalitetnijem institucionalnom i svakom drugom okruženju.

Temeljni cilj Hrvatske građanske stranke je materijalno i emocionalno blagostanje građanki i građana Republike Hrvatske i blagostanje njihovog društva i države, uz uvažavanje i implementiranje nacionalnih i regionalnih društveno-socijalnih standarda, što je nužan uvjet za ostvarenje društva u cjelini.

Stvaranje boljih institucionalnih okvira, također je nužan uvjet za bolje, pravednije i kvalitetnije civilizirano društvo. U tom procesu stvaranja, nužne su PROMJENE. Hrvatska građanska stranka se zalaže za promjene društveno-ekonomskih i političkih okvira u društvu, a posebno na razini države – Republike Hrvatske.

Hrvatska građanska stranka, u današnjim političkim uvjetima globalizacije i postmodernizacije, naglasak stavlja na 4 osnovna elementa:
– zalaganje za najviše standarde u zaštiti, razvoju i promicanju ljudskih i građanskih prava svakog pojedinca, bez obzira na njegove ili njezine individualne karakteristike;
– zagovaranje slobodnog tržišta, definiranog jasnim, jednostavnim i za sve jednakim zakonima koji na najmanju moguću mjeru svode arbitrarno uplitanje države;
– stvaranje uvjeta za društvo ujednačenih šansi te davanja većih ovlasti i odgovornosti mladima unutar društva,
– zalaganje za dostupno besplatno kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i socijalnu politiku usmjerenu prvenstveno na dobno i zdravstveno najosjetljivije društvene grupe.

Navedeni čimbenici predstavljaju ishodišnu točku, u smislu razvijanja demokratskog i bogatog društva, a posebice razvijanja individualizma te stvaranja mogućnosti za svakog pojedinca – u smislu razvijanja unutar svojih okvira, kao pretpostavke za svako bolje moderno društvo.

Hrvatska građanska stranka se zalaže za bogatu i pravednu Republiku Hrvatsku, utemeljenu na vladavini prava i trodiobi vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku. U toj vladavini prava, značajnu ulogu ima nezavisnost sudstva, ali HGS se zalaže za potpunu transparentnost rada sudova – u okviru zakona Republike Hrvatske (uključujući i obavezno objavljivanje donijetih akata).

Hrvatska građanska stranka štiti čast i dostojanstvo hrvatskih branitelja, zalaže se za ostvarivanje svih njihovih prava, kao i prava svih članova obitelji hrvatskih branitelja.

Hrvatska građanska stranka se zalaže za Republiku Hrvatsku, kao;
– državu pune zaposlenosti radno sposobnog i radno voljnog stanovništva
– državu mladih i državu znanja
– državu bez podstanara
– državu u kojoj će se dostojanstveno stariti
– državu nacionalnih, vjerskih i političkih sloboda svih njenih građana
– decentraliziranu državu drugačijeg unutarnjeg ustrojstva
– državu integriranu u napredne asocijacije (NATO, EU i ostale “zapadne” asocijacije)
– državu koja se brine za očuvanje prirodnih resursa, zaštitu voda i šuma, zaštitu poljoprivrednog
zemljišta i mora
– državu slobodnog tržišta
– državu prava
– državu koja drži do dostojanstva svih njenih građana, kao i dostojanstva same države – bez obzira
na njenu veličinu, broj stanovnika i njen trenutni međunarodni položaj.

Hrvatska građanska stranka zalaže se za decentralizaciju ovlasti i sredstava u područjima obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, prostornog planiranja, prometa i komunalne infrastrukture te ravnomjerni regionalni razvoj, kao izraz zemljopisnih, gospodarskih, prometnih, povijesnih i kulturnih posebnosti hrvatskih regija.

Uvažavajući činjenicu da logika regija i regionalna politika zauzimaju značajno mjesto u aktualnim europskim procesima, Hrvatska građanska stranka (HGS) smatra da sadašnji administrativni ustroj
u Republici Hrvatskoj treba mijenjati, ali ne tako da velike jedinice regionalne i lokalne uprave i samouprave ugroze potrebe manjih lokalnih zajednica.

HGS se zalaže i za pravedniju raspodjelu poreznog novca, na način da jedinicama regionalne i lokalne samouprave pripadne veći dio poreznih prihoda.

Hrvatska građanska stranka se zalaže za razvijanje ekologije i ekološke svijesti svih hrvatskih građana, kao i očuvanje i zaštitu prirode, mora, izvora vode te ostalih prirodnih bogatstava Republike Hrvatske. Pritom je potrebno napomenuti da posebno poglavlje unutar razvijanja ekologije čini i što veće i masovno korištenje obnovljivih izvora energije, posebice zbog globalno prisutnog zagađenja zemljine atmosfere te konstantno nesigurne energetske situacije u svijetu.

Hrvatska građanska stranka se zalaže za širenje konkurentnosti kao i uvođenje novih tehnologija unutar znanstvenog i proizvodnog procesa, a kako bi se Republika Hrvatska razvijala u pravcu modernizacije i suradnje s tehnološki razvijenim i naprednim državama. Preduvjeti gospodarskog razvoja Republike Hrvatske su ujedno i razvijanje i poticanje poduzetničke inicijative, privlačenje stranog kapitala, ali i razvijanje što efikasnijeg sustava zaštite od pranja novca te izvlačenja kapitala iz Republike Hrvatske.

Kad je u pitanju gospodarski napredak, HGS prednosti Republike Hrvatske pronalazi u turizmu, prometnom položaju (naročito u integralnom transportu), trgovini (posebno u izvoznim, doradnim i reeksportnim poslovima), hrvatskom moru (nautika, ribastvo, pomorstvo, itd.), u specifičnoj poljoprivrednoj proizvodnji, (npr. proizvodnja ekoloških proizvoda i određenih autohtonih hrvatskih proizvoda, sadnja i uzgoj dugogodišnjih nasada), kao i u visokosofisticiranoj tehnologiji zasnovanoj na znanju i primjeni znanosti i nauke (prvenstveno se odnosi na tzv. čiste tehnologije).

U sektoru proizvodnje, treba se ograničiti na stvaranje “čistih” i tehnološki naprednih proizvoda za koje realno postoje uvjeti za održivu konkurentnost u odnosu na globalizirani svijet, zatim na proizvode koji imaju veliki udio transportnih troškova u strukturi cijene koštanja, kao i na one proizvode kod kojih je moguće unaprijediti ili stvoriti robne marke. Poseban značaj HGS pridaje činjenici da Republika Hrvatska ima obilje vode, pa bi se moglo govoriti o posebnom tzv. “vodnom gospodarstvu”, odnosno upravljanju izvorima pitke vode te gospodarenju morem.

Hrvatska gradjanska stranka se zalaže za poticanje malog i srednjeg poduzetništva. HGS smatra da je malo i srednje poduzetništvo prepoznato kao jedan od temelja gospodarstva Republike Hrvatske te kao takvo mora uživati poseban status i uvažavanje. Poduzetnik koji preuzima rizike od gubitka svog vremena, rada i kapitala će dobiti oslonac u ekonomskoj politici Hrvatske gradjanske stranke.

Direktno poticanje poduzetništva, a time i povećanu zaposlenost, Hrvatska građanska stranka (HGS) želi ostvariti, prvenstveno kroz stvaranje niza radnih i poslovnih zona (u područjima dobre prometne i druge povezanosti), u kojima će postojeći ili novi poduzetnici imati vrlo dobre uvjete za start, nastavak i održivi razvoj svog poslovanja. Takve zone treba inicirati država Hrvatska, a naročito i regionalne, županijske i lokalne jedinice uprave i samouprave. Ulaganja u infrastrukturu (ceste, tračnice, luke, itd.) su nužan uvjet za gospodarski napredak i poticanje poduzetništva. Infrastrukturu za razvoj treba financirati putem državnih sredstava, iz fondova EU (npr. predpristupni, bespovratna sredstva, itd.) i drugih prihvatljivih izvora financiranja. Projekte treba valorizirati naročito mjerenjem indirektnih efekata, a ne samo direktnih. Posebno treba promijeniti pristup prema mogućim domaćim i vanjskim investitorima, na način da stvorimo osnovne preduvjete (npr, planiranje, zone, nužna infrastruktura, itd.), a potom tražimo njih, a ne čekamo da oni pronađu nas!

Sve navedeno pretpostavlja razvitak kvalitetnog obrazovnog sustava, odnosno promjene obrazovnog sustava u smislu veće individualizacije pristupa spram onih koji sudjeluju u obrazovanju. Potrebna je također i redukcija preopširnog obrazovnog sustava naslijeđenog iz ranijeg socijalističkog društvenog uređenja. Dostupnost i prilagođenost svih znanja, posebno u komunikacijskim i informatičkim područjima te stvaranje društva realnog i održivog znanja – je imperativ za HGS!

Poseban cilj predstavlja omogućavanje osobnog razvoja svakom pojedincu, a unutar okvira za koje posjeduje talent i volju, bez potrebe da obrazovni sustav u sebi sadrži preopširna i nepotrebna znanja.

Hrvatska građanska stranka se zalaže za posebnu brigu i skrb o osobama s invaliditetom i posebnim potrebama, uz naglasak na omogućavanje razvijanja svih potencijala osoba s invaliditetom, unutar kako obrazovnog, tako i radnog sustava. Naglasak se stavlja na prilagođavanje javno-prometnih
površina, ustanova i institucija osobama s posebnim potrebama, kako bi svoje dnevne aktivnosti mogle obavljati bez nepotrebnih napora i prepreka na koje nailaze.

Pravo na zdravlje i pravo na življenje bez boli, Hrvatska građanska stranka smatra osnovnim ljudskim pravima. Konzumiranje usluga iz ove oblasti mora biti realizirano na human i dostojanstven način za svakog čovjeka.

Hrvatska građanska stranka se zalaže za nove političare s novim idejama i novom vizijom, kao i omogućavanje napretka i zaposlenja mladim ljudima te što važniju ulogu mladih ljudi u društvu.
Pritom se ističe nužnost eliminiranja negativnih pojava. Rat protiv korupcije unutar institucija Republike Hrvatske predstavlja premisu razvitka hrvatske u modernu i bogatu državu, a stranka se pritom zalaže za okomitu i vodoravnu decentralizaciju rada upravnih tijela, njihovu veću efikasnost i brzinu rješavanja problema, kao i transparetntnost i dostupnost podataka i informacija.

Hrvatska građanska stranka se zalaže za izjednačavanje šansi muškaraca i žena za uspješno obrazovanje i zapošljavanje, kao pretpostavke uspješnog razvoja pojedinca i društva u svojoj ukupnosti.

Hrvatska gradjanska stranka (HGS) posebno vrednuje obitelj kao temeljnu osnovu i pretpostavku za prosperitet u Republici Hrvatskoj. Hrvatska građanska stranka će se posebno zalagati za cjelovitost obitelji te poštivanje običaja i kulturne baštine koju štuju obitelji diljem Republike Hrvatske. Potrebna je aktivna populacijska politika, pa se poseban naglasak stavlja na mlade obitelji te njihovu sigurnost, prosperitet i blagostanje, kako bi se ublažio problem nedovoljnog nataliteta.

Hrvatska gradjanska stranka podržava mlade osobe koje svojim entuzijazmom i slobodoumnošću žele poticati promjene u društvu u cjelini te napraviti promjene u njihovoj neposrednoj okolini.

Hrvatska građanska stranka (HGS) želi zajedno s mladima raditi na prevenciji kriminaliteta i ovisnosti o opijatima.

Težeći zajedničkom cilju – kvalitetnijem i punijem životu mladih, Hrvatska gradjanska stranka će se zalagati za ispunjenje slobodnog vremena mladih osoba u sportskim klubovima te ostalim udrugama koje promiču zdrav život i očuvanje kulturnog nasljeđa i baštine, kao i uključivanje mladih u programe tehničke kulture. Prosperitet mladih je imperativ u nastojanjima da im se omogući kvalitetan razvoj i sigurna budućnost, koja počiva na obrazovanju, radu i poštenju.

Hrvatska gradjanska stranka poštuje sve religije koje zagovaraju duhovnost, ispunjenost mirom i blagostanjem te vjeru koja širi riječi mira i zagovara skladan suživot u ljudskim zajednicama.

Hrvatska građanska stranka se zalaže za modernizaciju birokratskog aparata u Republici Hrvatskoj, kao jednog od najvećih kočničara modernog razitka Republike Hrvatske te preuzimanje sustava modernih državnih aparata iz postmodernih sustava unutar Europske unije (EU).

Hrvatska građanska stranka (HGS) podržava članstvo Republike Hrvatske u NATO savezu, kao značajno partnerstvo i kao jednu od garancija svoje samostalnosti, sigurnosti i stvaranja uvjeta za mirno i humano življenje svih njenih građana, turista i svih onih koji trajno ili privremeno borave u Lijepoj našoj.

Smatrajući da Republika Hrvatska pripada naprednom i civiliziranom svijetu oko nas, Hrvatska građanska stranka (HGS) smatra da Republika Hrvatska spremno i odgovorno treba učestvovati u organizaciji Ujedinjenih naroda i odlučivati o prihvaćanju prava i dužnosti, koje iz toga proistječu (npr. u svezi ZERP-a).

Hrvatska građanska stranka (HGS) podržava ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju te ravnopravno partnerstvo Republike Hrvatske u EU.

Članstvo u Europskoj uniji je glavni kratkoročni strateški cilj i dugoročni interes Hrvatske, uvažavajući činjenicu da EU predstavlja trajni okvir za stabilnost, funkcioniranje institucija države te standarde zaštite prava pojedinca – načelno i u odnosu na državu. Hrvatska građanska stranka posebno apostrofira nužnost kvalitetne pripremljenosti za pregovore s EU. Prosperitet i boljitak za sve gradjane Republike Hrvatske mora biti misao vodilja u daljnjoj suradnji Europske Unije i Republike Hrvatske.

Hrvatska gradjanska stranka (HGS) je odlučna da će aktivno sudjelovati u politici na Europskoj razini te će svojim aktivnostima podupirati vrijednosti i ideale na kojima je i sama zasnovana.
Internacionalni odnosi na političkoj sceni Europe će biti određeni aktivnim sudjelovanjem u političkom životu, zajedno sa strankama koje su utemeljene na istim ili sličnim vrednotama, kao i Hrvatska gradjanska stranka. Poštivanje i uvažavanje drugih političkih stavova je osnova zajedničkog djelovanja na političkoj sceni Europe, kao i uvažavanje drugih načela Europskih stranaka.

Aktivno sudjelovanje Hrvatske građanske stranke na internacionalnim forumima, konvencijama, institutima za obrazovanje i sličnim skupovima će biti usmjereno k razmjeni iskustava te prenošenju znanja s ciljem kvalitetnijeg rada unutar Hrvatske građanske stranke.

Program je usvojen i donesen na osnivačkoj skupštini HGS u Splitu, 25. rujna 2009. godine.

Predsjednik stranke:  Željko Kerum

Stranice u izradi, uskoro donosimo nove sadržaje.